Josip Marić,prof. Harasin i Nikola Perić Datum objave: 08.12.2016

Budi spreman!

Prije odlaska u prirodu - smanji rizik

Planiraj svoj odlazak u prirodu. Prije odlaska u prirodu nabavi zemljovid terena na koji odlaziš, upoznaj se s terenom, planiraj rutu puta, mjesta za odmor, mjesta na kojima ćeš se opskrbiti vodom. Upoznaj se s podnebljem u koje odlaziš, provjeri kratkoročne vremenske prognoze. Uskladi odjeću i obuću s terenom i vremenskim prilikama. Pažljivo procijeni svoje potrebe za vodom u odnosu na svoju tjelesnu masu, vanjsku temperaturu i tjelesni rad koji planiraš obaviti; iako se dnevne potrebe u prosjeku kreću od 1.5 do 3.5 l, za intenzivnog rada po velikoj vrućini potrebe mogu narasti i na 10 l dnevno; opskrbi se s dovoljnom količinom vode ili planiraj trasu puta u odnosu na pouzdane izvore. Kritički procijeni svoju tjelesnu pripremljenost u odnosu na zahtjeve puta.

Sa sobom obavezno ponesi mobitel, prvu pomoć, baterijsku lampu, zviždaljku, tablete za dezinfekciju vode, foliju za utopljavanje, šibice, nož, zemljovid, kompas, te prikladnu odjeću i obuću. Napuni mobitel prije odlaska i  u njega spremi broj 112 - jedinstveni europski broj za hitne službe. Ako bude potrebe, pozivom na ovaj broj, prijaviti ćeš hitnu situaciju. Prije polaska, otvori komplet prve pomoći i upoznaj se sa sadržajem; ovaj komplet se drži uvijek na istom mjestu u naprtnjači. Ponesi dovoljno hrane i bar jedan energetski pripravak ili proizvod s visokim udjelom jednostavnih šećera. Prije odlaska na put, najbližoj rodbini i prijateljima reci gdje odlaziš i kada se planiraš vratiti; kako bi oni mogli pozvati pomoć ako bude potrebno.

Ako se dogodi nesreća pozovi pomoć

Ako planirani boravak u prirodi krene neželjenim tijekom, ako se izgubiš, ozlijediš, dehidriraš, pothladiš, tjelesno iscrpiš ili se dogodi druga nesreća, ostani pribran i pozovi pomoć na 112 - jasno reci što se je dogodilo, mjesto gdje se nalaziš i druge podatke koje budu tražili od tebe. Kako bi te služba spašavanja mogla pronaći, pričekaj na mjestu s kojeg si pozvao pomoć.

Ako nije moguće pozvati pomoć

Pruži neodgodivu prvu pomoć sebi i drugima. Ostani smiren, analiziraj situaciju. Pronađi mjesto na kojemu ćeš biti uočljiv. Pripremi se za signalizaciju; pripremi signalnu vatru, lampu, budi uočljiv, obuci odjeću jarkih boja, na uočljivom mjestu u svojoj blizini velikim slovima ispiši SOS, zviždaljkom emitiraj signale SOS. Gledaj i osluškuj da bi uočio dolazak spasilačke ekipe.

Ostani živ!

Ako dolazak pomoći u odnosu na tvoje potrebe ne može biti pravovremen

Nakon što si stigao na mjesto na kojemu ćeš biti uočljiv i pripremio se za signalizaciju, ostani smiren. Ponovo analiziraj situaciju, procijeni svoje prioritetne biološke potrebe. Mogućnost da učinkovito zadovoljiš svoje potrebe (ishod situacije preživljavanja) određuju razni čimbenici kao što su vrsta nezgode, trenutni stupanj funkcionalnosti organizma, trenutne rezerve vode i hrane, odjeća i obuća, dostupna oprema, trajanje situacije, tjelesna i psihička spremnost, znanja i vještine sudionika i uvjeti okoline. U gotovo svim situacijama preživljavanja, uvjeti okoline će najsnažnije odrediti tvoje biološke potrebe; to će u umjerenom klimatskom podneblju najčešće biti potreba za vodom i / ili potreba za toplinom; uglavnom će to ljeti biti potreba za vodom, a zimi potreba za toplinom; moguće su i situacije u kojima život ovisi o oba spomenuta biološka prioriteta.

Voda

U uvjetima preživljavanja, reguliranje potrebe za vodom je usmjereno na sprječavanje narušavanja ravnoteže između unosa i izlučivanja vode iz organizma. Posljedica ovog narušenog odnosa, bez obzira kako mala bila razlika između unosa i izlučivanja vode, s vremenom će voditi dehidraciji organizma. Pogodni vanjski uvjeti, odmaranje u hladu i odjeća prikladna u odnosu na vanjske uvijete znatno će smanjiti količinu izlučene vode; u takvim uvjetima i potreba za nadoknadom će se proporcionalno smanjiti. Veća vanjska temperatura, vrlo suh zrak, konzumacija masne, dehidrirane i začinjene hrane, stresne okolnosti i povišena tjelesna aktivnost će povećati potrebe za vodom.

Potraži vodu; ako je dostupan, za ovo će najbolje poslužiti zemljovid terena; na zemljovidu je potrebno potražiti označena vrela, bunare, vodne stanice, potoke, bare, plavna područja. Pročisti vodu prije konzumacije. Ako nemaš tablete za dezinfekciju, možeš ju procijediti i prokuhati. Ako nemaš zemljovid, vodu možeš pokušati potražiti i bez njega; temeljem konfiguracije terena treba razmotriti eventualna slivna područja i pokušati utvrditi mjesta na kojima bi u blizini moglo biti izvora ili spremnika vode; potraži bilje koje raste u blizini vode; u blizini vode česte su vrste rogoz, trska, vrba, topola i joha. Promatraj okolinu, da li ima kukaca u blizini, vodozemaca, potraži tragove životinja i čovjeka, osluškuj ne bi li čuo potok.

U situaciji preživljavanja u kojoj je došlo do smanjenja zaliha vode s nemogućnošću skorog pribavljanja potrebno je:

  • aktivno smanjiti izlučivanje vode iz organizma
  • procijeniti trenutnu količinu vode i racionalno raspolagati posljednjim zalihama (2 dcl dnevno)
  • donijeti odluku i plan budućih aktivnosti vezanih za prikupljanje vode i daljnje kretanje
  • pribavljati vodu korištenjem tehnika opskrbe vodom u situaciji preživljavanja i kretati se prema spremniku na kojem je moguće snabdijevanje

Osim opskrbe vodom s površinskih vodotoka, u situaciji preživljavanja do vode se može doći i:

  • konzumacijom namirnica i proizvoda s visokim udjelom vode
  • kopanjem zdenca i prikupljanjem vode iz vodom zasićene zemlje
  • prikupljanjem tekuće oborine (kiša, rosa)
  • prikupljanjem vode koju izlučuju žive biljke suzenjem
  • prikupljanjem i topljenjem snježnog pokrivača i krute oborine
  • ukapljivanjem u solarnom kolektoru za vodu koja isparava iz zemlje
  • transpiracijskom zamkom za vodu koja isparava iz biljaka u procesu transpiracije
  • prekapljivanjem slane ili nečiste vode prikupljene s vodenih površina
  • cijeđenjem ili žvakanjem biljaka s visokim udjelom vode
  • prekapljivanjem životinjskih organa i tekućina

Čak i ako ovim tehnikama ne uspiješ prikupiti dovoljne količine vode, NE ODUSTAJ od prikupljanja, ako smanjiš izlučivanje vode, u preživljavanju možeš dulji period živjeti i s 2 dcl vode dnevno.

Toplina

U situaciji preživljavanja gubitak topline možeš smanjiti:

  • izbjegavanjem kontakta s hladnim i vlažnim površinama,
  • sklanjanjem od vjetra i oborine
  • izbjegavanjem aktivnosti koje dovode do znojenja
  • uklanjanjem vlažne odjeće sa sebe
  • odijevanjem ili pokrivanjem tijela - utopli područje trbuha i donjeg dijela leđa i područje glave gdje se gubi najviše topline
  • traženjem ili gradnjom zaklona – i zavjetrina iza srušenog stabla će usporiti pothlađivanje
  • potpalom vatre

Za potpalu vatre najvažnija je priprema. Potraži drvo; drvo za potpalu vatre mora biti suho. Suho drvo je lakše i toplije od drveta koje sadrži previše vode; za provjeru možeš ga prisloniti uz obraz. Vrsta drveta nije toliko važna, jer ista masa različitih vrsta drveta daje približno istu količinu toplinske energije. Sortiraj prikupljeno drvo po veličini na nekoliko skupina; osiguraj vrlo suh i lako zapaljiv materijal s kojim ćeš odložiti vatru; nakon što potpališ lako zapaljivo gorivo, postupno ćeš na vatru dodavati sve krupnije i krupnije drvo.

Izbjegavaj opasnosti u prirodi

Najveće opasnosti u prirodi čovjeku ne prijete životinja koje smatramo opasnima (kao što su zmija, medvjed i slično), nego su najveća opasnost za čovjeka najmanji organizmi s kojima dolazi u kontakt – mikroorganizmi. Opasnost od mikroorganizama u situaciji preživljavanja je povećana iz razloga što čovjek:

  • češće dolazi u doticaj s izvorima zaraze
  • zbog različitih ozljeda ima izloženije ulazne putove u svoj organizam
  • zbog izloženosti različitim stresorima okoline oslabi mu imunitet

U nastojanju da si osigura zaklon, vatru, vodu, i hranu čovjek je u preživljavanju u stalnom doticaju sa zemljom, prašinom, prljavom vodom, divljim životinjama i biljkama - potencijalnim izvorima patogenih mikroorganizama. U kretanju teškim neprohodnim terenom, penjanju, provlačenju kroz bodljikavo grmlje, radu s alatom za rezanje čovjek često zadobiva manje ili veće posjekotine, rane – tako se na koži otvara put za ulaz patogenih mikroorganizama u tijelo. U preživljavanju čovjek je često neispavan, gladan i žedan, tjelesno i psihički iscrpljen – zbog svih ovih stresora slabi mu imunitet i povećava se dispozicija za obolijevanje. Da bi izbjegao infekciju u situaciji preživljavanja, čovjek treba isključiti bar jedan od uvjeta za pojavu bolesti:

  • isključiti izvor zaraze – čim je više moguće izbjegavanjem kontakta s prljavom vodom, zemljom, glodavcima, krpeljima, oprezno rukovati s divljim životinjama
  • isključiti način i mjesto ulaza u organizam – izbjegavati izravan kontakt prljavštine sa sluznicom, zaštiti se od ozljeđivanja, sanirati zadobivene posjekotine, rane
  • smanjiti virulentnost mikroorganizama – termički obraditi hranu i vodu koju namjeravamo konzumirati
  • smanjiti dispoziciju za obolijevanje – očuvati imunitet, pokušati zadovoljiti što veći broj bioloških potreba

Pripremi se za preživljavanje!

Činjenica da čovjek u prirodi ostaje živ bez obzira na vrlo nisku ili visoku temperature okoline, dugotrajnu lišenost vodom i hranom nije slučajna i nije izvan njegove kontrole, ta činjenica posljedica je njegovih znanja, vještina i sposobnosti. Kognitivna znanja čovjeka o živom svijetu koji ga okružuje i o prioritetima i odnosu među vlastitim potrebama u određenoj okolini olakšati će zadovoljenje bioloških potreba i izbjegavanje opasnosti u prirodi. Tehnike kojima možeš osigurati svoju potrebu za toplinom, vodom, snom i hranom nužan su uvjet preživljavanja u prirodi. Ova znanja i tehnike možeš steći pripremom. Preživljavanje u prirodi će za pojedinca biti sigurnije ukoliko kod njega postoje potrebna razina funkcionalnih aerobnih i anaerobnih sposobnosti, visoka razina snage, jakosti, brzine i izdržljivosti, te povoljan odnos nemasne i masne mase tijela; osim znanja kojima možeš podmiriti svoje potrebe u prirodi važna je i kondicijska pripremljenost. Do potrebnih sposobnosti i osobina također možeš doći pripremom.

Pripremi se na

Krav Maga Military Survival Camp-u 2017

prof. dr. sc. Dražen Harasin