Profiliranje u konfliktnim situacijama

Često puta smo čuli, a vjerojatno smo i sami svjedočili scenariju u kojem su na jednu osobu nasrnuli jedan ili više napadača. Ukoliko je žrtva inferiorna u odnosu na napadača ili ako je žrtva nama poznata osoba, većina ljudi osjeti poriv da se umiješa u sukob i zaustavi napad.  

Takve situacije imaju svoju dinamiku i najčešće počinju verbalnim sukobom, koji preraste u fizički. U ovom tekstu probat ćemo objasniti što moramo znati i čega moramo biti svjesni prilikom uključivanja u sukob koji još uvijek nije prerastao u fizički.  

Uključivanje u sukob radi zaštite neke osobe sigurno je jedan od najrizičnijih postupaka za nas.  

Nekoliko je glavnih razloga, a jedan od najbitnijih je da ne poznajemo dinamiku, odnosno uzrok sukoba, niti međusobnu povezanost osoba uključenih u sukob.  

To može biti neki “plitki” razlog, došlo je do naguravanja jer je netko nekome stao na nogu u prolazu, a može biti puno “dublji” da postoji sukob koji traje već dulje vrijeme i sada je došlo vrijeme kulminacije. U svakom slučaju, ukoliko se odlučimo za intervenciju moramo biti svjesni ovih činjenica. 

Profiliranje

Slijedeća bitna stvar je da moramo prije samog postupanja prema napadaču, odraditi tzv. profiliranje, koje se odnosi na napadača i na okolne faktore. 

Kod profiliranja u obzir moramo uzeti 3 vrste informacija kako bi dobili što kompletniju sliku o incidentu u što kraćem vremenu. Često ljudi koji se profesionalno time bave (osoblje sigurnosti, policajci i sl.) imaju manje od minute od uočavanja incidenata do reakcije. 

Koje su to 3 vrste informacija? 

• Znam što Znam, obilježja koja uočavamo na prvu. Neki primjeri: 
  - visinu i težinu odnosno konstituciju napadača  
  - kako je pozicioniran u odnosu na žrtvu 
  - specifična obilježja koja ima, npr. hrvačke uši, neka navijačka obilježja i sl. 
   
• Znam što NE znam, sve informacije koje nam nedostaju da složimo kompletnu sliku, i svjesni smo da ih što prije moramo otkriti. Neki primjeri: 
  - da li je napadač sam ili ih ima još
  - ima li oružje 
  - postoji li nešto u njegovoj blizini što može poslužiti kao oružje
  - da li je utjecajem narkotika ili alkohola i sl. 
   
• Ne znam što ne znam, u određenim situacijama postoje informacije koje ne vidimo na prvu, i ne tražimo ih jer smo fokusirani na ono što je vidljivo na prvu. Ovakvu pojavu u poslovima sigurnosti nazivamo i Black swan. Nema svaka situacija ovakav tip informacija i u većini situacija nam je dovoljno da smo educirani za rad sa prve dvije skupine informacija, ali moramo biti svjesni da postoje informacije koje nemamo i okolnosti kojih nismo svjesni. Zanemarivanje ove pojave, često može rezultirati katastrofom. 

Ulazak na scenu i pregovaranje

Nakon što smo odradili prvi segment profiliranja slijedi proces ulaska na “scenu”.
U ovoj fazi ostvarujemo prvi kontakt s potencijalnim napadačem i moramo imati u vidu činjenicu da prvi dojam ne ostavljamo dva puta. Da bi ostavili jak prvi dojam prvo moramo moći kontrolirati sebe, odnosno svoje emocije i biti svjesni svoje pojave. To znači da moramo biti svjesni kako izgledamo, kako zvučimo, kako se pozicioniramo, odnosno kakav dojam ostavljamo. Ne sami sebi, nego drugima.  

U svim pregovorima postoji pravilo 7-38-55. 
To pravilo nam kaže da ljudi stječu prvo dojam o nama na slijedeći način: 

• 7 % izgovorene riječi, odnosno sadržaj riječi koje izgovaramo 
• 38 % ton glasa, koji može biti umirujući, drhtav, piskutav, autoritativan i sl. 
• 55 % govor tijela i neverbalna komunikacija 

Nakon što smo ostavili dobar prvi dojam, možemo krenuti u pregovore i pokušati staviti situaciju pod kontrolu. Naravno, svaki od ovih segmenata ima i svoje varijacije koje se primjenjuju u skladu sa specifičnostima svake pojedine situacije.  

Autor: Marijan Škiljić, glavni instruktor
Krav Maga Hrvatska