Datum objave: 02.04.2020

Vrijeme čitanja: 2min

Potresi su elementarne nepogode za koje ne znamo kada, gdje i kojom snagom će se pojaviti. Takav potres dogodio se u Zagrebu, 22. ožujka, 2020. u jutarnjim satima. Većina Zagrepčana u tih par sekundi osjetila je strah i nemoć, a mnogi i dan danas osjećaju nelagodu i određenu neizvjesnost po tom pitanju. Iz svega navedenog, mnogi se pitaju što uistinu mogu učiniti u tom trenu kada osjete podrhtavanje tla pod nogama?

Statistički gledano većina potresa nisu razorni potresi u kojima dolazi do urušavanja objekata. Tako i spomenuti potres u Zagrebu, jačine 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, svrstava se u potrese umjerene jačine, kakvih u svijetu na godišnjoj bazi bude zabilježeno oko 1000. Svojim postupcima želimo se zaštititi od ozljeda prouzročenih padom nas samih uslijed podrhtavanja, te pada različitih predmeta i krhotina na nas.

U najboljem slučaju

U trenutku samoga potresa, odnosno dok podrhtavanje traje:

  • pokušajte ostati koncentrirani i mirni
  • sklonite se ispod nosive grede, kakvog čvršćeg komada namještaja (npr. kuhinjski stol) odnosno spustiti se na pod i zaštititi glavu rukama ukoliko nemamo mogućnost skloniti se pod namještaj 
  • izbjegavajte zadržavanje u blizini prozora i drugih staklenih površina, nestabilnog namještaja i komada pokućstva
  • nikako nije preporučljivo pokušati napustiti objekt

Kada je podrhtavanje prestalo:

  •  objekt treba što prije napustiti
  • ukoliko je moguće dobro bi bilo zatvoriti plin, struju i vodu, ali naglasak je na što bržem napuštanju objekta 
  • preuzmite inicijativu nad ostalim članovima obitelji (npr. djeca i starije osobe) s vrlo jasnim i kratkim uputama
  • nakon izlaska, od objekta se treba udaljiti na sigurnu udaljenost, što je uglavnom polovica visine objekta (ako je zgrada visoka 30m, minimalna sigurna udaljenost od te zgrade je 15m), što je nekad problematično s obzirom na blizinu zgrada u urbanim sredinama

Nakon toga sve što vam je preostalo je slušati upute centara i osoblja spasilačkih službi.

U najgorem slučaju

U slučaju da je potres bio razoran i došlo je do urušavanja objekata te ste ostali zarobljeni u ruševini, vaše preživljavanje će prvenstveno ovisiti o težini ozljeda i brzini spašavanja. Ukoliko ste imali sreće i niste teže ozlijeđeni, osnovni ograničavajući faktor vam je zrak za disanje. Postoje zabilježeni slučajevi gdje su unesrećeni spašeni i nekoliko dana nakon potresa, ali to su više iznimke nego pravilo, što nas opet dovodi do toga da sa spašavanjem treba početi što prije. Vi sami u tom slučaju teško da možete išta napraviti osim čuvati energiju i pružiti spašavateljima što više vremena.

  • ne vičite kako bi spriječili ulazak prašine u dišne organe, te sačuvali energiju i kisik
  • prekrijte dišne organe tkaninom kako bi ih zaštitili od prašine
  • pokušajte ostvariti signalizaciju putem svjetlosti ili lupanjem od cijevi, zid, predmete

Spasioci koriste različita sredstva i resurse u lociranju unesrećenih kako bi ih što sigurnije i brže mogli spasiti. Jedno od najboljih resursa u lociranju unesrećenih su potražni psi posebno obučeni za takve zadaće. U Hrvatskoj, na svu sreću, potražni psi još uvijek nisu upotrebljavani za spašavanje u potresima, ali 7 potražnih timova (vodič i pas) je sudjelovalo u spašavanju unesrećenih tijekom razornog potresa u Albaniji u Draču prošle godine te su njihova iskustva i saznanja dalje implementirana u obuku ostalih potražnih timova u Hrvatskoj.

Autor: Tomislav Habulin, instruktor Krav Maga Hrvatska

 

ZNAŠ LI?
Dobro je imati spreman ruksak s najosnovnijim potrepštinama za evakuaciju, pogledaj savjet Hrvatskog crvenog križa:

Pogledaj i: