Kada kažemo da treningom umanjujemo stres, prvo pomislimo na ono "živčano" stanje uma nakon napornog radnog dana. No stres je puno kompleksnije stanje od samo onog vidljivog i postoji nekoliko vrsta stresora:
- FIZIČKI STRES: to je stres tj. oštećenje na tijelu koji može nastati zbog ozljeda, bolesti ili pretjeranog napora.
- EMOCIONALNI STRES: to je mentalni napor koji dolazi uslijed izazovnih iskustava, situacija, misli ili emocija.
- OKOLIŠNI STRES: to su stresori koji, kao što i samo ime kaže, dolaze iz vanjske okoline i uzrokuju nemir naših osjetila (npr. buka).
- AKUTNI: kratkotrajna reakcija na trenutačnu opasnost ili izazov.
- KRONIČNI: dugoročni stres koji proizlazi iz kontinuiranih izazova.
- POZITIVNI STRES (eustress): proizlazi iz uzbudljivih išćekivanja ili iskustava.
Na koju vrstu stresa utječe trening?
Sve više i više ljudi susreće se s dugotrajnim posljedicama kroničnog stresa. To je rezultat užurbanije svakodnevice i brzim dnevnim promjenama na koje se tijelo i um (ponekad bezuspješno) pokušavaju priviknuti.
Naravno, ne možemo izolirati samo jedan uzročnik; tu su i radni uvjeti, financijski pritisak, zdravstveni izazovi, itd... Svi ovi tipovi stresa duboko su povezani, stoga je teško govoriti o samo jednoj prisutnoj vrsti.
Trening utječe na neutralizaciju svih navedenih uzročnika, a evo nekoliko načina kako pomaže:
- treningom oslobađamo endorfine ("hormon sreće") što potiče mozak na opću opuštenost i sreću - što zahvaća i akutna i kronična stanja
- hormonalnom regulacijom potiče bolje upravljanje anksioznošću i depresijom
- jača cjelokupno fizičko stanje, uključujući imunološki sustav - što pomaže tijelu prevenirati fizički stres
- uči kontrolirati vlastite reakcije i postignuti kontrolu misli i djelovanja znatno brže u kratkom vremenu
Jedna je ipak stavka na koju ne možemo utjecati treningom, a to je pozitivni stres. Baš zbog tog što se uvijek radujemo novom treningu i išćekujemo nove lekcije. No, ako nas pitate - to je stres na koji pristajemo.
Krav Maga team.