Fight or flight? Datum objave: 10.08.2017

Nasilni sukobi obično u nama stvaraju mentalni stres i često u nama aktiviraju intenzivne destruktivne osjećaje (strah, tjeskobu, mržnju, bijes itd.). Mentalni trening pomaže u upravljanju tim osjećajima i poboljšanju samokontrole, a to je put do bržeg i točijeg donošenja odluka. Autonomni živčani sustav izlučuje velike količine adrenalina u krv. To je stanje u kojem netko:

  • zamrzne se

  • pobjegne

  • bori se

Jasno je da uglavnom nije pametno ostati zaleđen u jednoj točki (iako je to taktika pojedinih životinja prilikom napada predatora). Ako odlučimo pobjeći ili se boriti, to je odluka koju moramo kontrolirano donijeti, bez uplitanja emocija. Trebamo svim osjetilima apsorbirati važne informacije iz okoline. ,,Zaledjeti se" ne smije nam biti mogućnost. Ako se netko odluči na pokret, to treba napraviti svjesno i taktički, a ne zato što je izgubio kontrolu nad svojim tijelom.

Dokumentirano je da postoje sportaši koji ostvaruju puno bolje rezultate na treningu nego što to pokažu tijekom natjecanja. Do toga dolazi zato što tijekom natjecanja postoji mentalni pritisak koji im ,,krade" veliki dio mentalnih i fizičkih resursa. Tada se ne mogu koncentrirati isključivo na potrebne akcije, nego osjećaju i razmišljaju pa zato gube energiju koja im treba za postizanje boljih rezultata. Psiholozi i treneri pomažu tim sportašima da bolje kontroliraju stres i usađuju im osjećaj samopouzdanja.

Svi ljudi ponekad se teško nose s teškim mentalnim pritiskom pod kojim moraju fukcionirati, bilo da je riječ o izvođačima pred tisućama ljudi ili posrednici u trgovanju koji kontroliraju kretanje velike količine novca. Neki se čak uvuku u svijet droga, a time su bliže samodestrukciji. Jasno je da nam naše unutarnje mentalno stanje pomaže da funkcioniramo u svakodnevnom životu. Mentalna borba sa 100 % učinka podrazumijeva da se uspješno nosiš sa subjektivnim osjećajima. Incidentne situacije nam pomažu da shvatimo sile koje djeluju na nas, a zapravo snaže naše mentalne sposobnosti.

U konačnici, na treningu simuliramo životno opasne situacije u kojima nam je cilj ne ozlijediti sebe ili drugoga. To postižemo integracijom mentalnog treninga u program svog treninga.

Nužan je mentalni trening u spoju s fizičkim, tehničkim i taktičkim treningom.

Poznato je da ljudsko tijelo zamišlja slike i da u podsvijesti reagira na isti ili sličan način kao što reagira na podražaje iz vanjske okoline. To je činjenica koju možemo iskoristiti da izgradimo sposobnost da se nosimo s opasnošću.

Nema temeljne razlike u našoj reakciji, bilo da je riječ o zamišljenoj slici ili o izvanjskoj stimulaciji.

Mentalni trening objašnjava upravo ta poveznica zamišljene slike, mentalnog stanja osobe koja zamišlja i njezine podsvijesti. Podsvijest ometa mentalne i fizičke sposobnosti osobe koja doživljava sukob. Možeš izazvati podsvijest i učiti se boljoj reakciji kad zamišljaš incident. S tim pristupom, osoba na treningu reagira imaginacijom dok je opuštena i osjeća se ugodno.

Sesije mentalnog treninga

Mentalni se trening može provoditi kod kuće ili na treningu, ali i u tramvaju, autobusu, zrakoplovu, čekaonici kod zubara. Iskoristi svoje slobodno vrijeme.

Zamisli:

  • određenu scenu
  • određeno mjesto
  • nasilan napad
  • napadača
  • njegovu / njezinu odjeću
  • koje tehnike napada koristi
  • oružje koje drži

Zapazi svoje mentalno stanje i položaj u tom trenu.

Ako zamišljaš opasnost, a onda taktike i tehnike obrane, a onda će tvoji živci i mišići vjerojatnije tako reagirati u životno opasnoj situaciji, a neće uplitati stres. To je trening i kao takav te priprema na aktivnost. Vježbom će ti takva situacija biti bliska, a ne ..nepoznata” i ,,strana” ako bi je doživio u realnim okolnostima. Mentalni trening pomaže da ti tehnike i taktike postanu prirodnije. ,,Memorirat" će ti tehnike i taktike koje si dosad naučio, tako da pod stresom napada nećeš reagirati s oklijevanjem.

Mentalni trening približit će ti tijek događanja kad su u pitanju situacije s ugrozom života, kako to sve izgleda i kakvi su osjećaji uključeni. Tako se smanjuje utjecaj stresa i šoka kad se realno nađeš u takvim situacijama.

Postoje dvije alternativne metode za zamišljeno promatranje incidenta:

  1. kao da gledaš platno s filmom, likovi (uključujući tebe) izvode sve ispred tebe
  2. kao da aktivno sudjeluješ, funkcioniraš u incidentu.

Drugi pristup trebalo bi više naglasiti zbog bolje simulacije osjećaja i ponašanja osobe koja se brani tijekom nasilnog sukoba.

Tekst je preuzet iz Krav Maga instruktorskog priručnika.