Reakcija na strah Datum objave: 29.03.2017

Zamislite da se vozite automobilom, promet je gust, vozi se brzo i netko odjednom uskoči u traku. Nećete samo nastaviti voziti ravno naprijed. Reagirat ćete u pokušaju da pod svaku cijenu izbjegnete sudar. Za to su vam potrebni mirnoća i dobri refleksi što dolazi s iskustvom u vožnji. Ista je stvar i kod samoobrane, dobri refleksi uvježbavaju se treningom.

Taj osjećaj koji se javlja u opasnosti zove se, naravno, strah. Uzrokuje ga stresna situacija ili događaj, odnosno stresor. U takvim se situacijama aktivira autonomni živčani sustav koji priprema tijelo za obrambenu reakciju. Ubrzava se disanje kako bi organi dobili više kisika. Ubrzani rad srca omogućava normalnu opskrbu krvlju organima. Povišena razina šećera u krvi omogućuje dodatnu energiju.

Vjerojatno ste te simptome iskusili tijekom samog treninga. Sve to omogućava da se tijelo trenutno pripremi za opasnost. Drugim riječima, naše tijelo automatski odgovara kako bi se zaštitilo u slučaju opasnosti. Autonomno djeluje i povećava energiju, snagu i motivaciju kad nas vanjski čimbeniciji upozoravaju o prisutnosti nagle i neočekivane prijetnje.

Nadbubrežna je žlijezda zadužena za oslobađanje adrenalina o kojem se toliko puno govori. Poruka o opasnosti zaprima se i procesira u mozgu koji aktivira hipofizu, a njezina je uloga da potakne lučenje hormona u nadbubrežnoj žlijezdi i štitnjači. Hormoni štitne žlijezde potiču metabolizam i oslobađanje energije koja je tijelu potrebna da se obrani u opasnosti. Hormoni nadbubrežne žlijezde održavaju razinu šećera u krvi iz kojeg dobivamo tu energiju, ali i visok srčani ritam.

U takvim se situacijama tijelo trenutačno pripremi za nešto što se naziva borba ili bijeg (,,fight or flight"). Budući da se može raditi o različitim vrstama opasnosti (život ili zdravlje ne moraju nužno biti ugroženi), tjelesna reakcija različitog je intenziteta.

Nas zanima što se događa upravo u situacijama kad smo fizički ugroženi. Nažalost, jedna je od mogućnosti i da se tijelo, pa makar u samo nekoliko prvih trenutaka, smrzne, da izostane bilo kakva reakcija. To je nešto što svakako želimo izbjeći. Vratimo se na početak teksta i primjer iz prometa. Smrzavanje u takvoj situaciji može izazvati nesreću s teškim posljedicama. Jednako tako, teške posljedice može izazvati i izostanak pravilne reakcije prilikom iznenadnog napada. Iz treninga proizlazi iskustvo koje će nam pomoći da pravilno i pravovremeno reagiramo kad smo izloženi stresoru, odnosno opasnosti.

Krav Maga sustav u svoj program treninga uključuje različite pristupe koji pomažu nositi se sa stresnom i opasnom situacijom. Treninzi se odvijaju u kontroliranim uvjetima, ali je sustav - untoč tomu - usmjeren uporabi u stvarnim opasnostima. Puno nam pomaže treniranje, ponavljanje tehnika i pokreta, čak i scenarija tipičnih za ulično nasilje. Priprema tijelo, mentalno i fizički, da pravilno reagira kad se zatekne u opasnosti. Ali reakcija je važna. Ključna je! Ako reakcija izostane, možete se naći na podu, krvavi i ozlijeđeni. (Naravno, i pogrešna reakcija može pogoršati situaciju, no time ulazimo dublje u problematiku.) 

Dakle, prije svega, uvježbavanjem reakcija (tehnika) pripremate tijelo kako će se ponašati u opasnosti. Nadalje, osim samog uvježbavanja tehnika samoobrane, sustavno se radi i na ponavljanjima tih tehnika prilikom stresa, najčešće uz povećani fizički umor ili više napadača. Također, radi i na podizanju agresivnosti koja je nužna u opasnosti, a nije svima urođena.

Kad sve zbrojimo, Krav Maga pomaže očuvati zdravlje i spašava živote, jer upravo zdravlje i život pojedinca stavlja na prvo mjesto. Nitko ne može garantirati kako će reagirati, ali se treningom povećaju mogućnost za pozitivan ishod. Vaše je tijelo već spremno za opasnost - tako je evolucija odredila - no vaša se prva reakcija uvježbava treningom.

  • Ostati pribran pod stresom!

  • Reagirati pravilno i bez panike!

  • Ne pogoršati već lošu situaciju!

 

Pročitaj i:

Uobičajene rekacije na strah

Kako će ti mentalni trening pomoći da budeš bolji borac?

Zašto Krav Maga?