Datum objave: 23.03.2017

Moja prva selekcija za postrojbe posebnih namjena bila je u prosincu 1993. godine. Svi smo bili fizički, taktički i tehnički spremni. Ipak nisu svi prošli selekciju i stekli uvjete za prijem u elitnu postrojbu Hrvatske vojske. Više od 80 posto kandidata na kraju nije zadovoljilo. Nije ovo izuzetak. Na selekciji za elitnu specijalnu postrojbu SEAL- se je isto tako. Postotak kandidata koji prođu selekciju je oko 10 posto. Tako je na primjer u klasi 132 gdje je bilo 130 kandidata selekciju prošlo samo njih 10. To je 8 % od svih prijavljenih, 92 % kandidata je odustalo ili nije prošlo selekcijski proces. Zašto je to tako? Zašto ti kandidati koji su fizički sigurno spremni i pripremaju se kondicijski niz mjeseci prije selekcije odustaju ili ne izdrže sve izazove koji se postavljaju pred njih?

Vjerojatno mnogi nisu dovoljno kondicijski spremni, ali velika većina nije mentalno spremna.

Jedan od bivših pripadnika SEAL-sa je rekao da je njihova selekcija i obuka 90 % mentalna, a samo 10 % fizička.

Što je to mentalna pripremljenost i kako je razvijati?

Mentalnu pripremljenost možemo definirati kao sposobnost da ostvarimo fizičke potencijale pod psihičkim pritiskom. Ljudski mozak ima samo jednu funkciju, to je da nas održi u životu. Sve što se odigrava u našem mozgu u obliku elektrokemijskih procesa ima zadaća da nas održi živima. Na svaki impuls koji dolazi putem osnovnih 5 osjetila prvo pitanje koje mozak postavlja je:

„Da li je to prijetnja za život?"

Tri su osnovne reakcije u slučaju opasnosti:

  • bijeg
  • borba
  • smrzavanje

Koju ćemo reakciju ostvariti ovisi o tome što znamo i kako smo uvježbani.

Borba, odnosno rat, u kojem je za pojedinca bitno da preživi nije prirodno okruženje za ljudsko biće. Posebice u današnje vrijeme kada je razina nasilja u društvu na najnižoj razini u ljudskoj civilizaciji, a ratovi se dešavaju negdje drugdje. Zato je za vojne sustave izuzetno bitno kako kod civila koji tek pristupaju u vojsku razviti borbeni mentalitet kada dolaze iz komfora civilnog društva i trebaju svoj sustav vrijednost „prebaciti" na sposobnost da se bore, a ako situacija zahtjeva - i da ubiju.

Koliko je to zahtijevno govori podatak da je za vrijeme II. svjetskog rada i operacije „Overlord", poznatije kao Dan D – iskrcavanje na Normandiju, kod velikog broja poginulih vojnika koji su se iskrcali, pronađeno da nisu ispucali niti jedan metak. Jednostavno su odbili pucati u drugo ljudsko biće iako im je život bio ugrožen. Mnogi su zbog toga poginuli.

Ljudima nije u prirodi da ubijaju svoju vrstu.

Svakako da je vojska pronašla metode i načine kako od civila u kratkom vremenu stvoriti vojnika koji ima potrebnu razinu borbenog mentaliteta. Ovaj sustav treninga je posebno razvijan u Izraelu koji je zbog svog specifičnog položaja uvijek u stanju pripravnosti, bilo da je rat ili mir. Još jedan od razvijenih sustava mentalnog treninga i razvoja borbenog mentaliteta je onaj koji primjenjuju u specijalnim postrojbama, a posebice američkim SEAL-ima isto tako zbog stalnog angažmana na borbenim zadaćama diljem svijeta.

Borbeni mentalitet i mentalno kondicioniranje nije područje koje je svoje benefite iskoristilo samo za ratna vremena. Danas ovakav oblik treninga, djelomično modificiran, primjenjuju poslovni ljudi i vodeće kompanije u svijetu kako bi osposobile svoje ključne ljude da donose odluke pod stresom.

Osnova mentalne pripremljenosti:

  • kontrola emocija
  • zadržavanje fokusa
  • relaksacija

Mentalnim kondicioniranjem i redovitim vježbanjem posebnih tehnika postižemo i održavamo potrebnu razinu mentalne pripremljenosti. Kao što za razvoj kondicijskih sposobnosti (snaga, brzina, koordinacija, agilnost, izdržljivost itd.) moramo svakodnevno trenirati tako i svoje mentalne sposobnosti moramo svakodnevno trenirati. Mentalni trening zahtijeva predanost i svakodnevnu rutinu. Počinje ujutro ranim ustajanjem i spremanjem kreveta. To su prve pobjede koje postižemo u danu i koje su direktno pod našom kontrolom.

Za kraj ponovimo da Mentalnu pripremljenost / čvrstoću možemo definirati kao sposobnost da konzistentno djelujemo na gornjoj granici vlastitog talenta i vještina, neovisno o uvjetima. Mentalnu čvrstoću opisuje: emocionalna fleksibilnost, emocionalna responzivnost, emocionalna snaga, emocionalni oporavak.

Pogrešno bi bilo kada bi se mentalnoj čvrstoći pripisale samo emocije.

Ona podrazumijeva dobru emocionalnu kontrolu, ali se odnosi na cjelokupno fizičko i mentalno stanje. Od našeg razmišljanja, djelovanja, prehrane pa do kondicijske pripremljenosti, sve to ima utjecaj na mentalnu čvrstoću.

Uobičajeni načini razvoja mentalne čvrstoće su sljedeći:

  • odrediti dugoročne ciljeve ali s ostvarivim bliskim ciljevima koji podupiru konačni cilj
  • stvarati uvjete u kojima možemo dati svoj maksimum
  • progresivno povećavati fizičke i psihičke zadatke koje treba obaviti pod opterećenjem, s naglaskom na osobnu odgovornost za uspjeh
  • usmjeriti se na pozitivne i stvarno ostvarive ishode i koji su pod našom stvarnom kontrolom
  • prihvaćati i suočavati se s pogreškama bez frustracija te učiti iz istih sa ciljem osobnog razvoja
  • analizirati postignuto i što sve možemo činiti da bismo bili još bolji
  • raditi na razvijanju pozitivnog stava i stanja uma na kojem se temelji samopouzdanje
  • biti ustrajan 
    (Ili, sportskim rječnikom rečeno - Michael Jordan: „Znao sam promašiti i gubiti bezbroj puta, zato sam i uspio.“)

Možemo zaključiti da je mentalna moć i pripremljenost koja se očituje kroz samopouzdanje, kontrolu pozornosti, motivaciju, odlučnost, pozitivan stav i otpornost na stres bitna za vojnika, ali i svake druge osobe ako želi ostvariti svoj puni potencijal.

 

Kristian Družeta, struč.spec.cin.