Kako donosimo odluke Datum objave: 16.01.2020

Donošenje odluka uglavnom je kompleksan proces i jedan od najvećih saveznika kojeg možemo imati u tom procesu je vrijeme. Ako je vrijeme na našoj strani svakako nam rastu šanse da donesemo dobru odluku koja će ići nama u korist.

U tom procesu donošenja odluka vrijeme će nam pomoći da prikupimo informacije koje su nam potrebne za donošenje odluka, da ih pravilno evaluiramo, stavimo u određeni kontekst i donesemo odluku koja će nam ići u prilog. Većina stručnjaka savjetuje da ne donosimo odluke pod stresom, jer je veća šansa da donesemo pogrešnu odluku.

Možemo li se složiti s tim?

Naravno da možemo, ali problem nastaje kada odluku moramo donijeti u trenutku, i kada nemamo vremena za pripremu. Ovakve situacije najčešće se javljaju u konfliktnim situacijama, ali isto tako javljaju se i u nekim drugim životnim situacijama, npr. kada upravljamo vozilom u prometu, kada na poslu dobijemo zadatak koji moramo odmah riješiti, kada imamo neugodan razgovor sa šefom, kolegama ili partnerom.
Odluke donosimo svakodnevno, i praktički ne postoji niti jedan problem kojeg rješavamo, a da ne moramo donijeti neku odluku. U tom procesu najčešće koristimo prethodno iskustvo stečeno u sličnim situacijama, a naravno tu do izražaja dolazi i naš karakter.

Problem je veći što su veće posljedice po nas ukoliko ne reagiramo na primjeren način i uglavnom zbog same pomisli na posljedice dolazimo u (više ili manje) stresnu situaciju što često dovodi do blokade, a posebno ako moramo donijeti odluku u vrlo kratkom vremenu i u dinamičnom okruženju. U stresnim situacijama najčešće reagiramo instinktivno ili naučeno.

Ukoliko se radi o konfliktu, problem je veći utoliko što inicijator konflikta najčešće ima već spremnu taktiku, on bira mjesto i vrijeme konflikta i to mu daje određenu prednost. Naš mozak uglavnom registrira “velike”, “bitne” stvari, a teže registrira tzv. “puzajuće” procese koji nastaju “po malo” i zato nam se najčešće dogodi da se nađemo u problematičnoj situaciji ili konfliktu iznenada, a u stvari se to dogodilo jer nismo dobro pročitali one male znakove koji su nam trebali biti indikatori da će se nešto dogoditi.

Kada donosimo odluku u stresnim okolnostima, proces izgleda ovako:

  1. Detekcija problema (postajemo svjesni da problem postoji ili jednostavno osjetimo da nešto nije u redu)
  2. Profiliranje ili dijagnoza (nazivamo problem pravim imenom)
  3. Razmatranje dostupnih opcija (pokušavamo raščlaniti problem na manje dijelove, kako bi ga lakše mogli riješiti)
  4. Izbor najbolje opcije ( u ovoj fazi osobe koje nisu vješte u donošenju odluka jednostavno kupuju vrijeme, što može biti dobro, ali ih često dovodi do neadekvatnog rješenja)
  5. Izvršenje

 

U ovom procesu postoje i određeni paradoksi. Npr. stres nam može utjecati na postavljane točne dijagnoze, dok bi točna dijagnoza utjecala na smanjenje stresa.


Kako nam Krav Maga trening može pomoći u donošenju odluka pod stresom?

  1. Krav Maga sustav razvijen je primarno za potrebe vojnih i sigurnosnih službi i to je jedan od razloga zašto u našem treningu koristimo tzv. stres vježbe, koje nam koriste u razvoju borbenog mentaliteta. Da bismo mogli postići kontrolu nad situacijom, moramo postići kontrolu nad samima sobom, a kada možemo kontrolirati sebe u kritičnim situacijama, puno lakše ćemo donijeti odgovarajuću odluku.
     
  2. Ne postoje dva ista Krav Maga treninga. Svaki trening ima svoje specifičnosti i instruktori poseban naglasak stavljaju na to da nas izvuku iz zone komfora i da naučene tehnike primjenjujemo u nepredvidivim okolnostima, kako bi naš mozak u što kraćem vremenu našao rješenje za problem u kojem se nađemo.
     
  3. Cijeli Krav Maga koncept je usmjeren da nas nauči profiliranju, odnosno razumijevanju određenih pojava i da nam da odgovor na pitanje ZAŠTO? Kada znamo ZAŠTO se nešto događa i kada razumijemo problem, onda je puno lakše pronaći rješenje i donijeti ispravnu odluku.
     

Svaki normalan čovjek boji se posljedica loših odluka, posebno u konfliktnim situacijama, što nas dovodi do situacija u kojima izbjegavamo teške odluke, ali često puta je i loša odluka bolja od nikakve, jer izbjegavanje donošenja odluka je isto tako odluka.

 

Autor: Marijan Škiljić, glavni instruktor
Krav Maga Hrvatska

 

Pročitaj i:

Profiliranje u konfliktnim situacijama